Dan zaštite planinske prirode

Objavljeno: Petak, 08 Lipanj 2012

Kao i Zemljini oceani i vlažne šume, planine su nužne za život, zauzimaju oko petinu svjetskog kopnenog područja i osnovni su životni oslonac čak desetini ljudske populacije

.
Stoljećima su planine služile kao veliko skladište resursa poput pitke vode, energije i biološke raznolikosti, a o njezinoj svježoj vodi danas posredno ili neposredno ovisi više od polovine svjetskog stanovništvaNo, procesi globalizacije, urbanizacije i masovnog turizma prijetnja su planinskim zajednicama i izvorima koji o njima ovise. Rastući ekonomski pritisak uništava planinske ekološke sustave, dok "planinske ljude" suočava s rastućim siromaštvom i glađu.

Pustošenje šuma, neprikladna poljoprivreda i neplanski infrastrukturni razvoj (prekomjerna eksploatacija) te prijetnja klimatskih promjena pridonose narušavanju zdravlja okoliša i gubitku biološke raznolikosti.


Očuvanje planina

Na izlet u nepoznatu planinu ponesite zemljovid i kompas. Od ostale opreme važne su dobre planinarske gojzerice, kvalitetne čarape, kabanica i ruksak.
Međunarodna godina planina, Svjetski dan planina, Dan čistih planina... samo su neke aktivnosti i pokušaji kojima se nastoji ukazati na značenje planinskih zajednica. To nije dovoljno, na zaštiti osjetljivih planinskih ekoloških sustava i unapređenju života ljudi u planinskim zajednicama trebalo bi raditi sustavno, polazeći od pojedinaca.

Dan čistih planina idealna je prilika za korisne ekološke aktivnosti:

  • akcije čišćenja
  • informativne aktivnosti
  • ekskurzije vezane uz prirodu, okoliš, ekologiju
  • planinarenje i organizirani polasci javnim ili alternativnim transportnim sredstvima (bicikl...)
  • posjet i upoznavanje s planinarskim društvom.


Planinarska društva i njihov kodeks

Masovniji planinarski pokret nastao je u 19. stoljeću, a prvi planinarski pothvati razumijevali su isključivo kretanje prirodom, za razliku od današnjih širokih aktivnosti koje se protežu od planinarstva i alpinizma do speleologije i orijentacije u prirodi.

Planinarenje je na prvom mjestu način i stil života, a nakon toga i niz aktivnosti. Osnovni motivi za planinarenjem jesu čovjekova želja za vječnim kretanjem, upoznavanjem prirode, prostora i novih ljudi, osvajanjem novih vrhunaca, potreba za ravnotežom i zadovoljstvom. Istinski ljubitelji planina cilj i sadržaj planinarenja vide u užitku, izvrsno spajajući fizički i duhovni rast.

Kao i u svim drugim neformalnim i formalnim društvenim skupinama, postoje obrasci ponašanja koji planinare razlikuju od izletnika, a neka od pravila ponašanja u planini valjalo bi savjetovati svim posjetiteljima planina:

  • planinari se pri susretu, kao i ostali posjetitelji planina, međusobno pozdravljaju
  • tempo hoda prilagođava se najsporijem planinaru u skupini
  • pružiti pomoć kome god pomoć u planini ustreba
  • cilj planinarenja je cjelovit doživljaj prirode, a ne brzina osvajanja vrha
  • izbjegavati buku u planini
  • hodajući planinarskim stazama ukloniti sve prepreke, granje i kamenje
  • ne trgati i uništavati biljke, grane i stabla, ne ometati i plašiti životinje
  • ne ostavljati za sobom otpatke
  • ne paliti vatru u šumu
  • na svakom izletu učiniti barem nešto za prirodu.

 

Na izlet u nepoznatu planinu svakako sa sobom ponesite zemljovid i kompas. Od ostale opreme važne su dobre planinarske gojzerice, kvalitetne planinarske čarape, kabanica, ruksak, nož, baterija, šibice, voda, hrana i fotoaparat. Ako krećete na izlet dulji od jednog dana, sadržaj ruksaka bit će raznovrsniji.


Hrvatske planine

Osim nebrojenih prirodnih ljepota, Hrvatska je dijelom i planinska zemlja. Iako njezini vrhunci ne premašuju 2000 m, ističu se osebujnošću i kontrastima.

Većina planina u Hrvatskoj pripada dinarskom planinskom sustavu, građom od vapnenca i kraškim reljefom. Opreka su im planine u unutrašnjosti (bivši otoci Panonskog mora) - niže, šumovitije, po postanku starije i pristupačnije.

Spomenut ćemo najatraktivnija planinska odredišta:

  • planine uz more - Učka i Ćićarija, Snježnik, Dinara, Biokovo, Kozjak, Mosor i Velebit
  • otočne planine - vrhovi Brača (Vidova gora), Cresa, Lošinja, Hvara, Visa, Krka, Kornata
  • Gorski kotar - Velika Kapela, Bijele i Samarske stijene, Bjelolasica, Bitoraj, Risnjak, Klek
  • Samoborsko gorje, Žumberačko gorje i planine Hrvatskog zagorja
  • Slavonske planine - Psunj, Papuk, Dilj i Krndija.


Nakon ove virtualne šetnje kroz planinski svijet, želimo vam svaki dan - Danom čistih planina, šuma, oceana, voda i jednostavno želimo da svojim svjesnim ponašanjem pridonesete da svijet bude čisto i za život primjereno mjesto.