• Krčić je naš
  • Ekološko-informativni centar Krka
  • Festival Ruralne Kulture
  • Eko knjižnica igračaka

Stručno mišljenje u vezi sječe stabala u Tuđmanovoj ulici

Objavljeno: Petak, 05 Travanj 2013

 

Vezano za rekonstukciju nogostupa i sječu stabala u Tuđmanovoj  ulici u Kninu u tekstu dalje Vam donosimo neovisno stručno mišljenje Šumarskog fakulteta 

u Zagrebu iz kojeg je razvidno da je sječa stabala neizbježna  prvenstveno radi neprofesionalnog  održavanja.

Citiramo:

"Poštovani,

Vezano za Vaš upit o davanju neovisnog stručnog mišljenja o sječi drvorednih stabala u ulici dr. Franje Tuđmana-Knin, obraćamo se s nekoliko rečenica. Zbog ranije definiranih obveza vezano za nastavu i istaživanja nismo u mogućnosti izaći na teren unutar predviđenih termina. Na temelju saznanja šumarskih stručnjaka s fakulteta, literaturnih navoda i uvida u fotografije stabala u drvoredu možemo dati preporuke za daljnje postupanje s drvoredom u ovoj situaciji.

Drvored, snažna prostorna linearna struktura, ima značajnu ulogu u oblikovanju strukture grada, pridonosi stvaranju njegovog identiteta te je sastavni dio cjelokupnog zelenog sistema grada. Osim prostorne, drvored ima i ekološku, psihološku, estetsku te rekreativnu funkciju ovisno o prostoru i vremenu u kojem se javlja. Konkretni drvored u Kninu ne obavlja sve svoje funkcije uslijed neprofesionalnog održavanja. Svaki drvoredni prostor, koji je umjetna tvorevina, želimo li ga sačuvati moramo osim redovitog godišnjeg održavanja poduzimati niz tehničkih intervencija na stablima ko što su njega, kontrola bolesti, prihrana, navodnjavanje, orezivanje (bez prevršavanja) itd.

Drvored bi, kao jedan tip gradskog zelenika, mogao pridonijeti poboljšanju kvalitete prostora u kojem živimo, ali samo u slučaju kada bi se cijeli postupak od planiranja, izvedbe i održavanja drvoreda izvodio na način da se zadovoljavaju svi zahtjevi koje nameće ova prostorna struktura.

Dostavljeni popis drveća u drvoredu čini 27 stabala s 6 vrsta drveća te s najvećim udjelom stabala divljeg kestena što upućuje da je drvored formiran bez prave koncepcije i osmišljenog pristupa čitavom prostoru. Danas drvored tvori jednu bezličnu zelenu masu.

Iz priloženog popisa vidljiva je velika varijabilnost u promjerima debala što je rezultat sječe pojedinih stabala i naknadnog popunjavanja s drugim vrstama drveća što se ne uklapa u poimanje kvalitetnog drvoreda.

Rekonstrukcija postojećeg drvoreda bez sječe stabala, kao predložena metoda obnove, primjenjiva je samo onda kada imamo dovoljno originalnih elemenata (stabala) te kada je drvoredna arhitektura potpuno ili većim dijelom uništena. Ova metoda obnove drvorednih nasada je dopuštena samo izuzetno rijetko i to uz garanciju znanstvenog karaktera takve intervencije. Uvidom u dostavljeni popis vrsta nismo u mogućnosti zaključiti koja stabla predstavljaju originalni element ovog drvoreda na temelju kojega se može bazirati rekonstrukcija.

Većina vrsta drveća u drvoredu u ulici dr. Fraje Tuđmana u Kninu poput bagrema, platane, sofore, javora i divljeg kestena, znanstveno su dokazane (Coate 2001) kako oštećuju infrastrukturu (pločnike, rubnjake i sl.). Japanska sofora je također opasana zbog korijenskog sustava koji oštećuje podzemne instalacije i treba je izbjegavati saditi na takvim mjestima. Neke od vrsta drveća koje su dobre za sadnju uz pločnike su: Acer campestre „Queen Elizabeth“, Acer negundo „Sensation“, Aesculus carnea „O'Neill's“, Aesculus pavia, Carpinus betulus „Fastigiata“, Corylus colurna, Laurus „Saratoga“ Platanus x acerifolia „Yarwood“, Qurcus suber. Pogodne vrste za sadnju na parkirališta su: Acer campestre, Acer ginnala, Carpinus betulus „Fastigiata“, Cercidiphyllum japonicum, Cornus mas, Crataegus crusgalli, Fraxinus pennyslvanica, Ginkgo biloba „Fastigiata“ i 'Princeton Sentry', Gleditsia triacanthos 'Shademaster', Koelreuteria paniculata, Magnolia grandiflora 'Alta', 'Hasse', 'Little Gem'. Iskustva iz SAD-a govore kako najveće štete uzrokuju visoka stabla zasađena u malim otvorima na nogostupima.

Od navedenih vrsta u drvoredu osobito se ističe kao pogodan koprivić ili kaštela. U Hrvatskoj kaštela raste pojedinačno u mediteranskim i toplijim submediteranskim šumama a znatno je proširen u parkovnim nasadima. Prema Matiću i Prpiću (1983) koprivić je pogodna vrsta za pošumljavanje u sredozemnom i polusredozemnom području našeg krša, u prvom redu zato što dobro podnosi sušu, visoke ljetne temperature i zasjenu a raste na plitkim kamenitim tlima. Koprivić ima važnu zaštitnu (stanište) i estetsku ulogu u drvoredima i parkovima.

Najbolje preventivnie mjere za sprečavanje šteta na infrastrukturi (nogostupi, prometnice) je pravilan izbor drveća i postavljanje prepreka za korijen (Root barriers) kojim je usmjerava rasto korijena prema dolje čime se sprečavaju oštećenja. U istraživanjima od Peper i Mori (1999) dokazano je kako prepreke kod koštele ne utječu na razvoj biomase korijena.

Svi zahvati obnove i zaštite trebaju se temeljiti na detaljnoj procjeni biološkog stanja stabala uz prijedlog budućih zahvata. Ukoliko procjena pokaže da stabla u potpunosti zadovoljavaju postavljene kriterije oni mogu predstavljati element obnove i zaštite.

Slijedom svega izrečenoga naše mišljenje bi islo u smjeru sadnje novog drvoreda na mjestu postojećeg, nedovoljno strukturiranog. Kao pogodnu vrstu preporučujemo koštelu koja osim navedenih funkcija pruža zasjenu tijekom ljetnih mjeseci, autohtona je vrsta i u Kninu i može dosegnuti velike dimenzije (crkva sv. Jakova) i visoka dob.

Zahvaljujemo na ukazanom povjerenju i stojimo Vam na raspolaganju za sve možebitne nejasnoće.

S poštovanjem, Dekan

Prof.dr.sc. Milan Oršanić "

 

 

Nama ekolozima ovu vijest je jako teško prihvatiti jer se prvenstveno radi o živim bićima i doista smo uložili sve napore kako bi drvored sačuvali.

Struka je neumoljiva, ali iako smo protiv narušavanja grada,  argumenti za to su jasni i razumljivi, tako da će neke nove generacije kninjana uživati u novom drvoredu.

Stoga Vas najljepše molimo da ubuduće o ovakvim i sličnim projektima na vrijeme obavijestite javnost sukladno zakonu te ako planirate sjeći ostala stabla u gradu (a iskreno se nadamo ne ), da se obratite stručnjacima sa Šumarskog Fakulteta ili da odgovorne osobe koji rade u gradskim institucijama ovakvim stručnim mišljenjem obrazlože sječu stabala.

Također Vas molimo da novi drvored održavaju stručnjaci kako naša djeca u budućnosti ne bi morala sjeći  novozasađena stabla.

Ispričavamo se i zahvaljujemo izvođačima radova na kratkoj odgodi početka radova, te ih molimo da sukladno projektu otpadni građevinski materijal odlože na deponije građevinskog otpada. U pravilniku o gospodarenju građevnim otpadom, (NN 038/2008) Članak 5. Stavak "(1), građevni i ini otpad ne smije se odložiti na mjestu nastanka kao ni na lokacijama koje nisu za to predviđene.

Iskreni pozdrav!

Kninski ekolozi

 

Više informacija o EU fondovima:
www.strukturnifondovi.hr

Donatori

  europska unija zajedno do fondova eu wEU strukturni investicijski fondoviUcinkoviti ljudski potencijali boja manji w                                                Logo opcina Promina                                                                  

 Agencija za mobilnost i programe EU European Solidarity Corps logo

 

Partneri

                   Općina Kistanje       Srednja škola Lovre Montija Knin                     

Osnovna škola "Domovinske zahvalnosti"          Logo opcina Promina  Logo veleuciliste Marko Marulic

 

Ekološka udruga Krka Knin je član

        

 

Sponzori

ina logo